Na uzdignutom grebenu iznad današnjeg naselja Klana, svega 18 kilometara sjeverozapadno od Rijeke, nalaze se ostaci nekada važne utvrde koja je stoljećima nadzirala prijelaz između kvarnerske obale i unutrašnjosti. Utvrda Klana bila je dio složenog obrambenog sustava na prostoru gdje su se sudarali interesi velikih sila – od Rimskog Carstva do Habsburške Monarhije i Osmanskog Carstva.
Od rimskog limesa do srednjovjekovnog tvrdog grada
U pisanim se izvorima Klana prvi put spominje 1273. godine, kada je bila u posjedu Pulske biskupije. No, njezina je lokacija bila strateški važna i mnogo ranije. Utvrda je podignuta na mjestu kasnoantičke fortifikacije, koja je bila dio rimskog obrambenog sustava Claustra Alpium Iuliarum, čiji je cilj bio kontrolirati i braniti prolaze prema Italiji.
Već krajem 13. stoljeća Klana prelazi u ruke gospode Devinskih. Riječ je o jednoj od najutjecajnijih plemićkih obitelji sjevernog Jadrana i Kranjske, poznatoj po kontroli ključnih komunikacija između mora i zaleđa.
Zanimljivost o Devinskima:
Devinski su bili poznati po čestim političkim manevrima i promjenama savezništava. Upravo ih je ta strategija dugoročno oslabila – nisu nestali u ratovima, nego su izumrli 1399. godine, ostavivši svoje posjede, uključujući Klanu, bez izravnih nasljednika.
Nakon njih Klanu preuzima obitelj grofova Walsee, a 1466. godine, nakon izumiranja te loze u muškoj liniji, utvrda prelazi u ruke Habsburgovaca.
Klana kao protuosmanska utvrda
U 16. i 17. stoljeću Klana dobiva novu ulogu – postaje važna protuosmanska utvrda. Zatvarala je jedan od ključnih prilaza habsburškim krajinama iz smjera Kvarnera te je zbog toga bila česta meta napada i opsada. Zabilježeno je da su Osmanlije 1559. godine pokušale zauzeti Klanu, no bez uspjeha.
U tom razdoblju Klana je bila središte klanjskog gospoštija, kojim je upravljala obitelj Barbo.
Zanimljivost o Barbovima:
Za razliku od mnogih ratničkih obitelji, Barbo nisu ostali zapamćeni po velikim bitkama, već po održavanju stabilnosti u izrazito nestabilnom vremenu. Pod njihovom upravom Klana je prilagođavana novim oblicima ratovanja, čime je utvrda uspješno funkcionirala kao dio šireg obrambenog sustava Habsburške Monarhije.
Postupno napuštanje i propadanje
Tijekom 17. i 18. stoljeća Klana postupno gubi vojnu važnost. Nakon Barba, utvrda prelazi u ruke više plemićkih obitelji (Panzoli, Scampicchia, Oberburg, Lazzarini, Della Rovere, Dell’Argento, Negovetić), no više nema stratešku ulogu kakvu je imala ranije.
Krajem 17. stoljeća Klana je već napuštena. To potvrđuje i Johann Weikhard Valvasor, koji ju je zabilježio kao ruševinu, bez naznaka svježih ratnih razaranja. Njegov zapis upućuje na to da Klana nije pala u dramatičnom sukobu, već je tiho izgubila svoju funkciju.
Proces propadanja dodatno je ubrzan potresom 1870. godine, čiji se epicentar nalazio upravo na ovom području. Iako je utvrda preživjela stoljeća ratova i osmansku prijetnju, prirodna katastrofa u mirnodopskom razdoblju nanijela joj je završni udarac.
Kako je izgledala utvrda Klana?
Utvrda je bila prilagođena izuzetno zahtjevnom terenu – smještena na dugom i uskom hrptu koji se strmo obrušavao s tri strane. Pristup je bio moguć samo sa sjeverozapada, što ju je činilo prirodno zaštićenom i lako branjivom.
Imala je izdužen, nepravilni tlocrt, sastojala se od središnje jezgre i nižeg utvrđenog predgrađa, a tijekom ranog novog vijeka dodatno je prilagođavana suvremenim vojnim potrebama.
Posebnost Klane: utvrda iznad špilje
Jedna od rijetkih i iznimno zanimljivih posebnosti Klane jest činjenica da se unutar utvrđenog prostora nalazi prirodna špilja – Pećinica sv. Trojice. Takav spoj fortifikacije i prirodnog zaklona vrlo je rijedak te otvara mogućnost da je špilja služila kao sklonište, spremište ili čak prostor posebnog značenja u kasnijim razdobljima.
Literatura
- Leksikon utvrda Hrvatske: srednji i rano novi vijek, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb, 2024.
- J. W. Valvasor, Slava vojvodine Kranjske
- I. Foscari, Klana i Škalnica, Zbornik Društva za povjesnicu Klana
- R. Starac, „Gradina u Klani“, Zbornik Društva za povjesnicu Klana
- A. Zmegac, „Bastioni i bastionska istraživanja u Klani“, Zagreb, 2009.