Smješten u idiličnom naselju Brlog kraj Kamanja, desetak kilometara sjeverno od Ozlja, ovaj povijesni lokalitet danas krije tek fragmente svoje nekadašnje slave. Povijest Brloga priča priču o plemićkim ambicijama, političkim prevratima i neizbježnim sukobima koji su oblikovali ovaj dio Hrvatske.
Izgradnja i prvi vlasnici: Frankopanska ostavština
Iako nema zapisanih podataka o gradnji, pretpostavlja se da je utvrdu sagradila moćna plemićka obitelj Frankopan Ozaljski tijekom prve polovice 16. stoljeća. Brlog je bio dio njihova ogromnog ozaljskog vlastelinstva i prvi put se spominje 1544. godine u ugovoru o zajednici dobara između Nikole IV. Zrinskog i Stjepana IV. Frankopana Ozaljskog.
Godine 1550. Stjepan je utvrdu prepustio svojim nećacima, no stvarnu kontrolu nad posjedom imao je njihov otac Nikola IV. Frankopan. On je već 1560. godine Brlog dao u zalog svom službeniku Ivanu pl. Dovoliću, koji je brzo proširio posjed na čak 14 sela. Tijekom njegove uprave Brlog je iz skromne plemićke rezidencije prerastao u impozantnu utvrđenu rezidenciju.
Zrinsko-frankopanska urota i sudbonosni pad
U burnom 17. stoljeću Brlog je postao dio ozaljskog vlastelinstva braće Nikole i Petra Zrinskog. Nakon sloma Zrinsko-frankopanske urote 1671. godine, Brlog su opljačkali krajiški vojnici pod zapovjedništvom generala Ivana Josipa Herbersteina i kapetana Rudolfa Paradeisera. Carski povjerenici ubrzo su preuzeli imanje, no njihov nadzor trajao je kratko.
Godine 1679. Brlog je za 19.000 forinti kupio grof Ivan Peranski, koji je dvorac značajno proširio. Njegov nasljednik, kćer Sidonija, bila je udana za Franju Krstu Delišimunovića, no nakon njezine smrti vlasništvo nad Brlogom postalo je predmet pravne bitke. General Josip Rabatta pod sumnjivim je okolnostima kupio Brlog na dražbi 1713. godine, što je izazvalo višegodišnji spor okončan tek 1722.
Kontroverze, pregradnje i konačan pad
Nakon Rabatte, Brlog je mijenjao vlasnike — grof Lovro Paradeiser 1723. godine i njegov potomak Ernesto Paradeiser, koji je u 18. stoljeću dogradio istočno krilo i obnovio kapelicu. Godine 1777. Brlog je pripao Ani Mariji von Petazzi, a kasnije njezinoj kćeri Julijani Keglević. Posljednji plemićki vlasnik, Filip Aleksandar Šufflay, djed Emilija Laszowski – Szeliga, osnivača i velikog meštra Družbe braće hrvatskog zmaj, kupio je Brlog 1836. godine, no nakon njegove smrti 1882. dvorac je prodan lokalnim seljacima, koji su ga gotovo u potpunosti porušili.
Današnje stanje
Od nekadašnjeg sjaja utvrde sačuvalo se samo jedno pregrađeno krilo, izvorna ulazna vrata iz 1750. godine, dijelovi podruma i ostaci obrambenog zida. Prema starim crtežima i tlocrtima, Brlog je bio prostrana utvrđena rezidencija s unutarnjim dvorištem, okružen kulama i opkopima. Tijekom 18. stoljeća, pretvoren je u reprezentativni dvorac s perivojem.
Literatura
- Leksikon utvrda Hrvatske: Srednji i rano novi vijek, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024.
- Ivan Kukuljević Sakcinski, Prilozi za povijest plemićkih obitelji u Hrvatskoj, Zagreb, 1856.
- Tomislav Raukar, Plemstvo i gradovi u srednjovjekovnoj Hrvatskoj, Split, 1998.
- Slaven Bertoša, Protuosmanske utvrde i njihova uloga u obrani Hrvatske, Rijeka, 2010.
- https://budnidiv.net/pages/Clanak.aspx?ID=416