Utvrda Bačkovica: Svjedok burnih stoljeća na rubu Osmanskog Carstva

U zelenim prostranstvima jugoistočno od Bjelovara, na mjestu gdje povijest i priroda pričaju svoju priču, leže ostaci zaboravljenog gradišta Bačkovica. Smještena na brježuljku unutar naselja istoga imena, ova utvrda simbol je jednog od najburnijih razdoblja hrvatske povijesti — doba kada je svaka zemljana tvrđava bila prva linija obrane od Osmanskog prodora.

Screenshot 2024 11 20 130208 Idi pa vidi

Gradnja Bačkovičke utvrde nije zabilježena u povijesnim izvorima, no povjesničari pretpostavljaju da je nastala u drugoj polovici 15. stoljeća, nakon što je 1471. godine ugarsko-hrvatski kralj Matija Korvin dopustio slavonskom plemstvu gradnju utvrda na njihovim posjedima. Ova odluka otvorila je vrata izgradnji niza protuosmanskih uporišta, a Bačkovica je, čini se, bila jedno od njih. Neki povjesničari smatraju da su utvrdu sagradili pripadnici plemićkog roda Buchka, spomenutog u dokumentima iz 1271. godine, iako su detalji o gradnji i vlasnicima obavijeni tajnom.

Utvrda je, nažalost, dijelila sudbinu mnogih drugih slavonskih fortifikacija. Tijekom 1540-ih ili ranih 1550-ih, kada je ovo područje palo pod osmansku vlast, utvrda je napuštena ili uništena. Danas ostaci svjedoče o njenoj nekadašnjoj veličini. Jezgra utvrde nalazila se na uzdignutom terenu ovalnog ili četverokutnog tlocrta, opasana zemljanim bedemima i jarcima. Središnji dio bio je dodatno zaštićen vanjskim obrambenim kompleksima s dvostrukim bedemima i opkopima, što ukazuje na visoku razinu promišljanja pri njenoj izgradnji.

Posjetiteljima koji danas prošeću brježuljkom zvanim Gradina pruža se prilika da zamisle kakav je život bio na ovom mjestu — u stalnom iščekivanju sukoba, ali i s nadom u mirnija vremena.

Screenshot 2024 11 20 130148 Idi pa vidi

Bačkovica je mirno naselje, smješteno jugoistočno od Bjelovara, prema popisu iz 2021. godine broji svega 27 stanovnika. Skriveno od pogleda i užurbanosti modernog svijeta, Bačkovica odiše ruralnim šarmom i jednostavnošću. Njegova tišina i prirodni okoliš čine ga savršenim mjestom za one koji žele osjetiti povezanost s prošlošću i uživati u netaknutoj prirodi.

Literatura:

  • Leksikon utvrda Hrvatske, srednji i rano novi vijek, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024.
  • Katić, R. (2018). Fortifikacijska arhitektura srednjovjekovne Slavonije. Naklada Ljevak.
  • Jelinčić, D. (2011). Povijest hrvatskih utvrda. Naklada Školska knjiga.

Leave a Comment

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Scroll to Top