Lovran – Povijesna priča sa srednjovjekovnim čarom

Na obali Riječkog zaljeva, u središtu pitoresknog Lovrana, krije se povijesna branič-kula, simbol burne prošlosti ovog drevnog naselja. Povijest Lovrana proteže se daleko u antiku – njegovo ime Lauriana prvi se put spominje u VI. stoljeću u djelu Kozmografija Anonima Ravenjanina. Već u V. stoljeću Lovran je bio značajna općina u sastavu Hrvatskoga Kraljevstva, da bi tijekom XI. stoljeća pao pod vlast niza europskih dinastija i crkvenih vlastodržaca, uključujući istarsko-kranjske markgrofove i akvilejskog patrijarha.

Od sredine XV. stoljeća Lovran je pripadao Habsburgovcima i bio dio Pazinske knežije. Posebno zanimljivo razdoblje Lovrana počinje u XVI. i XVII. stoljeću, kada je postao važna uskočka vojna luka tijekom sukoba s Mletačkom Republikom. Grad je tada bio opasan moćnim bedemima i mnogim kulama, no većina tih fortifikacija danas je nestala.

Međutim, branič-kula na glavnom trgu svjedoči o tim vremenima. Masivna romaničko-gotička građevina kvadratnog tlocrta očuvala je duh srednjovjekovlja. Donji dijelovi kule izrađeni su od precizno klesanog kamena, dok je gornji dio građen od grubo obrađenog lomljenika. Kula završava obrambenim kruništem, a piramidalno krovište nad njom dominira pejzažem. Posebno intrigantni su ostaci nosača erkera, nekoć dodatna zaštita kule, koji pružaju uvid u obrambene tehnike toga doba.

Lovran kroz stoljeća – značajne ličnosti i kontroverze

Lovran je kroz povijest bio svjedok promjena vlasti i utjecaja raznih europskih sila, no njegove priče često ostaju ispod radara. Primjerice, uskočki kapetani koji su ovdje djelovali znani su po svojim kontroverznim taktikama – povijest bilježi i brutalne pljačke u mletačkim gradovima i trgovima. Ovi sukobi nisu samo ostavljali trag na lokalnom stanovništvu, već su oblikovali odnose među regijama.

Zanimljivo, od 1830. do 1870. godine Gradska Kula Lovrana imala je ulogu zatvora. Danas je Kula izložbeni prostor.

Literatura

1. Leksikon utvrda Hrvatske: srednji i rano novi vijek. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024.
2. Kozmografija Anonima Ravenjanina (prijevod i uvod: M. Rendić-Miočević). Split: Književni krug, 1987.
3. Lukač, V. Istarske fortifikacije kroz povijest. Rijeka: Izdavački centar Kvarner, 2006.
4. Golub, I. Uskočki ratovi i njihove posljedice. Zagreb: Matica Hrvatska, 1998.
5. https://visitlovran.croatia.hr/hr-hr/stari-grad/gradska-kula