Skrivena među gustim krošnjama Spačvanske šume, tvrđava Alšan priča priču o plemićkim borbama za moć i prestiž u srednjovjekovnoj Hrvatskoj. Smještena oko 5 kilometara sjeverno od Posavskih Podgajaca, nedaleko od Gunje, ova utvrda bila je dom važnim plemićkim obiteljima i ključna točka u povijesnim sukobima.
Povijest i važnost Alšana
Tvrđava Alšan sagrađena je u 13. stoljeću od strane plemićkog roda Güt-Keled, jednog od najutjecajnijih ugarskih rodova, kao sjedište njihovih posjeda u porječju Bosuta. U povijesnim dokumentima prvi put se spominje 1463. godine pod nazivom castrum Alsan.
Plemići iz ovog roda borili su se na strani Gisingovaca protiv ugarsko-hrvatskog kralja Karla I. Roberta. Nakon što su Gisingovci poraženi, kralj je 1320. godine oduzeo sve njihove posjede, uključujući Alšan. Tvrđava je tada dodijeljena Ivanu Alšinskom, mačvanskom banu iz roda Szente-Mágócs, čija je obitelj kasnije preuzela plemićki pridjevak Alšanski prema tvrđavi.
Nakon izumiranja Alšanskih u muškoj liniji 1435. godine, posjed prelazi u ruke Talovaca, a potom Morovićkih (Maróthy) koji su zadnji gospodari Alšana prije osmanskog osvajanja 1526. godine. Nakon toga, tvrđava je napuštena i ostala je zaboravljena u povijesnim zapisima.
Tvrđava pod okriljem Spačvanske šume
Pretpostavlja se da je tvrđava bila smještena na visokoj uzvisini uz potok Oziricu, na lokaciji koja je u 18. stoljeću nosila naziv Varoš. Danas je to područje poznato pod imenom Varoški zib, a ostaci trapezoidne strukture pokriveni šumom mogli bi biti posljednji tragovi ove utvrde.
Zanimljivost: Ime koje ostavlja trag
Plemići iz roda Alšanskih ostavili su svoje ime ne samo u povijesnim dokumentima već i u toponimima. Njihov pridjevak prema utvrdi Alšan podsjeća na važnost ove tvrđave kao simbola moći i nasljeđa.
Zanimljivosti
Dio šume gdje se nekada nalazila tvrđava Alšan u 18. stoljeću nazivao se Varoš, što na staroslavenskom označava grad ili utvrdu. Iako fizički tragovi Alšana gotovo više ne postoje, ime živi kao podsjetnik na nekadašnji sjaj.
Danas dio Spačvanske šume gdje se nalazi tvrđava nosi naziv „Varoški zib“. Prema lokalnim pričama, „zib“ (ljuljačka) se odnosi na ljuljanje stabala šume koja „čuvaju“ povijest ove utvrde. Mještani i danas koriste to ime za područje gdje se vjeruje da su ostaci tvrđave zakopani pod slojevima zemlje i korijenja
Prema lokalnim legendama, tvrđava Alšan bila je mjesto gdje su plemići sakrivali zlato i dragocjenosti tijekom napada Osmanlija. Ovo je navelo mnoge tragače na uzaludne pokušaje iskopavanja, ali nikakvi značajni nalazi nikada nisu potvrđeni.
Literatura
- Leksikon utvrda Hrvatske: srednji i rano novi vijek. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024.
- Klaić, Vjekoslav. Povijest Hrvata. Zagreb: Matica Hrvatska, 1988.
- Regan, Krešimir. Utvrde kontinentalne Hrvatske. Zagreb: Meridijani, 2011.
- Šercer, Dražen. Srednjovjekovna Hrvatska – Tvrđave i dvorci. Zagreb: Školska knjiga, 2009.